Izračunaj z
z=\frac{1}{2}+\frac{3}{2}i=0,5+1,5i
z=\frac{1}{2}-\frac{3}{2}i=0,5-1,5i
Dijeliti
Kopirano u međuspremnik
2z^{2}-2z+5=0
Sve jednadžbe oblika ax^{2}+bx+c=0 mogu se riješiti pomoću kvadratne jednadžbe: \frac{-b±\sqrt{b^{2}-4ac}}{2a}. Kvadratna jednadžba ima dva rješenja: jedno kad je ± zbrajanje i jedno kad je oduzimanje.
z=\frac{-\left(-2\right)±\sqrt{\left(-2\right)^{2}-4\times 2\times 5}}{2\times 2}
Ova je jednadžba u standardnom obliku: ax^{2}+bx+c=0. U kvadratnoj jednadžbi \frac{-b±\sqrt{b^{2}-4ac}}{2a} zamijenite 2 s a, -2 s b i 5 s c.
z=\frac{-\left(-2\right)±\sqrt{4-4\times 2\times 5}}{2\times 2}
Kvadrirajte -2.
z=\frac{-\left(-2\right)±\sqrt{4-8\times 5}}{2\times 2}
Pomnožite -4 i 2.
z=\frac{-\left(-2\right)±\sqrt{4-40}}{2\times 2}
Pomnožite -8 i 5.
z=\frac{-\left(-2\right)±\sqrt{-36}}{2\times 2}
Dodaj 4 broju -40.
z=\frac{-\left(-2\right)±6i}{2\times 2}
Izračunajte kvadratni korijen od -36.
z=\frac{2±6i}{2\times 2}
Broj suprotan broju -2 jest 2.
z=\frac{2±6i}{4}
Pomnožite 2 i 2.
z=\frac{2+6i}{4}
Sada riješite jednadžbu z=\frac{2±6i}{4} kad je ± plus. Dodaj 2 broju 6i.
z=\frac{1}{2}+\frac{3}{2}i
Podijelite 2+6i s 4.
z=\frac{2-6i}{4}
Sada riješite jednadžbu z=\frac{2±6i}{4} kad je ± minus. Oduzmite 6i od 2.
z=\frac{1}{2}-\frac{3}{2}i
Podijelite 2-6i s 4.
z=\frac{1}{2}+\frac{3}{2}i z=\frac{1}{2}-\frac{3}{2}i
Jednadžba je sada riješena.
2z^{2}-2z+5=0
Kvadratne jednadžbe poput ove mogu se riješiti računanjem kvadrata. Da bi se izračunao kvadrat, jednadžba mora biti u obliku x^{2}+bx=c.
2z^{2}-2z+5-5=-5
Oduzmite 5 od obiju strana jednadžbe.
2z^{2}-2z=-5
Oduzimanje 5 samog od sebe dobiva se 0.
\frac{2z^{2}-2z}{2}=-\frac{5}{2}
Podijelite obje strane sa 2.
z^{2}+\left(-\frac{2}{2}\right)z=-\frac{5}{2}
Dijeljenjem s 2 poništava se množenje s 2.
z^{2}-z=-\frac{5}{2}
Podijelite -2 s 2.
z^{2}-z+\left(-\frac{1}{2}\right)^{2}=-\frac{5}{2}+\left(-\frac{1}{2}\right)^{2}
Podijelite -1, koeficijent izraza x, s 2 da biste dobili -\frac{1}{2}. Zatim objema stranama jednadžbe pridodajte -\frac{1}{2} na kvadrat. Tim korakom lijeva strana jednadžbe postaje potpuna kvadratna jednadžba.
z^{2}-z+\frac{1}{4}=-\frac{5}{2}+\frac{1}{4}
Kvadrirajte -\frac{1}{2} tako da kvadrirate brojnik i nazivnik razlomka.
z^{2}-z+\frac{1}{4}=-\frac{9}{4}
Dodajte -\frac{5}{2} broju \frac{1}{4} pronalaženjem zajedničkog nazivnika i zbrajanjem brojnika. Zatim pokratite razlomak ako je to moguće.
\left(z-\frac{1}{2}\right)^{2}=-\frac{9}{4}
Faktor z^{2}-z+\frac{1}{4}. Općenito, kada je x^{2}+bx+c savršen kvadrat, uvijek se može uzeti u obzir kao \left(x+\frac{b}{2}\right)^{2}.
\sqrt{\left(z-\frac{1}{2}\right)^{2}}=\sqrt{-\frac{9}{4}}
Izračunajte kvadratni korijen obiju strana jednadžbe.
z-\frac{1}{2}=\frac{3}{2}i z-\frac{1}{2}=-\frac{3}{2}i
Pojednostavnite.
z=\frac{1}{2}+\frac{3}{2}i z=\frac{1}{2}-\frac{3}{2}i
Dodajte \frac{1}{2} objema stranama jednadžbe.
Primjerima
Kvadratna jednadžba
{ x } ^ { 2 } - 4 x - 5 = 0
Trigonometrija
4 \sin \theta \cos \theta = 2 \sin \theta
Linearna jednadžba
y = 3x + 4
Aritmetika
699 * 533
Matrica
\left[ \begin{array} { l l } { 2 } & { 3 } \\ { 5 } & { 4 } \end{array} \right] \left[ \begin{array} { l l l } { 2 } & { 0 } & { 3 } \\ { -1 } & { 1 } & { 5 } \end{array} \right]
Istovremena jednadžba
\left. \begin{cases} { 8x+2y = 46 } \\ { 7x+3y = 47 } \end{cases} \right.
Diferencijacija
\frac { d } { d x } \frac { ( 3 x ^ { 2 } - 2 ) } { ( x - 5 ) }
Integracija
\int _ { 0 } ^ { 1 } x e ^ { - x ^ { 2 } } d x
Granice
\lim _{x \rightarrow-3} \frac{x^{2}-9}{x^{2}+2 x-3}